Kako ribe "vide" nas

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole

Kako ribe "vide" nas

Počalji od smexy taj Ned Jun 23, 2013 12:21 am

Preuzeto sa podvodnog:

"Što rade podvodni ribolovci u hladnim zimskim danima? Zašto nam prvo ne padne na pamet kako sigurno planiraju sutrašnji ribolov, nego prvo što pomislimo da oni s mora na zimskom suncu ili oni na kontinentu u nekom kafiću pričaju ribarske priče o lovu i ulovima. Vječna tema između podvodnih ribolovaca bila je i biti će – kako nadmudriti i uloviti ribu? Da li smo ikad pomislili što sada ribe misle o nama ili kako će one nadmudriti nas. Zato nam se nametnula tema da iz našeg neznanstvenog kuta gledanja napišemo nešto o tome kako riba doživljava podvodne ribolovce, kako se bori s opasnosti od čovjeka ili što koristi u „borbi“ protiv nas.

Što je riba?
Ribe su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka, žive u vodi, dišu pomoću škrga, kreću se uz pomoć peraja i ima ih oko 28.000 vrsta. Pored hrskavičnjača (morski psi, ražovke i dr.), nama su najinteresantnije koštunjače koje su kao skupina najbrojnija vrsta, a između njih naša interesna skupina riba pripada samom „plemstvu“ u koje se primjerice ubraja zubatac „car“ od ribe ili „kraljica“ orada. Prvi zakon mora se zna – „jedi ili ćeš biti pojeden“. Svima je poznato kako je podvodni svijet zapravo surov, pa i za kopneni životinjski svijet u kojem veće jedinke brinu o manjim, dok u moru veća jedinka iste vrste bez puno razmišljanja će pojesti manju jedinku iste vrste. Dakle, podvodni svijet u kojem veća riba jede manju sasvim je normalna stvar.

Riblja čula
Ovisno o pojedinoj vrsti čula ribe su više ili manje razvijena, svakako neke vrste riba određena čula koriste više od druge vrste, ovisno o načinu života. Mnogima nije poznato kako ribe zapravo imaju loš vid, nisu inteligentne, ali primjerice imaju jako dobar osjećaj za vibracije, sluh, kao i razvijen osjećaj njuha. Mnoge ribe mogu se dobro kamuflirati i svojim prirodnim bojama postići nevjerojatne mimikrije. Ribe su pohlepne i znatiželjne što ih vrlo često „stoji glave“. U podvodnom ribolovu o mnogočemu bi trebali voditi računa jer bitku protiv ribe, koja određenoj situaciji jako dobro koristi svoje čulo, a u sredini koja nama nije prirodna, za nas je izgubljena bitka. Neka zapažanja pokazuju kako ribe imaju sposobnost atavizma, što znači da genetski „zapisuju“ opasnosti i tu „sliku“ prenose na potomke. Neupitno je kako svakoj vrsti ribe ili načinu lova iste moramo pristupiti na zaseban način. Kako bi nadmudrili i ulovili svoju lovinu moramo znati iskoristiti njene slabosti u svoju korist, pa za one koji to ne znaju upoznajmo kako riba „vidi“ nas.
Vid


Većina riba su kratkovidne, što znači kako „na daleko“ imaju loš vid, a predmete ili okolinu izbliza vide jako dobro. Ribe vide dobro pokrete, ali instinktivno ne razlikuju dobro oblike. S druge strane, kada prežive napad podvodnog ribolovca svakako će zapamtiti oblik podvodnog ribolovca i to će se duboko usaditi u memoriju kao opasnost po život. Zato je vrlo važno što bolje reducirati pokrete pod vodom koje riba osjeti vrlo dobro, ali oblik ili siluetu podvodnog ribolovca koji se prikrada ili leži na čeki vjerojatno neće zapamtiti tako dobro kao određene pokrete urona ili izrona koje je riba prije „snimila“. Ako je riba to već vidjela, nagle pokrete koje podvodni ribolovac izvodi u zaronu ili izronu odmah je alarmira na bijeg. Sjetimo se vječnih rasprava da li je bolje crno ili maskirno odijelo, odnosno da li i u kojim slučajevima boja ili šara odijela dolazi do izražaja, a velika tajna je u pokretima. A ne bi bilo zabune, ribe su itekako osjetljivi na boje, koje između sebe u borbi, obrani ili napadu jako dobro koriste.
U stanicama kože možemo naći pigmente koji ribi daju boju. U skladu s podražajima iz okoline ili fiziološkog stadija ribe, živčani sustav može stimulirati promjenu boje kože. Ukoliko se pigment rasprši po stanici, stanica će poprimiti tamnu boju. Nasuprot tome, ukoliko se riba nađe u svijetloj okolini, pigment će se zbiti u okolini jezgre i osnovna boja stanica kože, a time i same kože će poprimiti svijetlu boju. Boja kože varira ovisno o koncentraciji kisika u vodi, pa pri izobilju kisika boja kože je tamnija dok je pri hipoksiji boja kože svijetla. Riba je najosjetljivija na žutozelenu boju, a to je ona valna dužina koja najdublje prodire u vodu. Sposobnost čovjeka u promjeni boje je skromna, kada pocrveni od srama ili problijedi od straha. Ribe su evoluirale svoje mimikrije, počevši od ljubavnog plesa do obrane od neprijatelja. Pored riba iz porodice listova, pravi majstori mimikrije su škarpine i kirnje koje svoje boje mogu promijeniti za nekoliko sekundi.
Svaka vrsta ribe vidi svijet drugačijim očima
Što se tiče vida ribe skrenimo pozornost na sposobnost ribe da sliku percipiranu u oba oka sjedine u jedinstvenu stereoskopsku ili dubinsku sliku. Drugim riječima, neke vrste ribe dobro vide za razliku od većine drugih kao što su lubin, komarča ili lica, koje imaju lateralnu lokaciju očiju koja im ne ide u prilog dobrog vida. Ribe koje obično plivaju na otvorenom imaju monokularan vid, za razliku od „statičnih riba“, koje imaju binokularan vid i koje nas gledaju s oba oka.  Ribe s binokularanim vidom kao što su škarpine, kirnje ili onaj prizor, kojeg je vidio svaki podvodni ribolovac, kada ga obična pirka gleda sprijeda s oba oka. Tu mogućnost osiguravaju im funkcionalne ispupčene oči koje okreću u svim smjerovima, pa mogu gledati oko sebe bez pomicanja tijela.

Zvuk i vibracije

Veće jato - više senzora

Iako toga nismo svjesni većina riba emitira zvukove. Nažalost, naša sposobnost nije tolika da pod vodom možemo iste razlikovati kako bi razabrali koja se riba i kako glasa. Između ostalog često se riba glasa škripanjem zuba, ali najčešće s plivaćim mjehurom koji je povezan s unutrašnjim uhom, pa prolaskom plina između dijelova mjehura i kroz zrakovod proizvodi zvuk. Ribe su itekako svjesne da se zvuk pod vodom dobro rasprostire i mnoge te mogućnosti koriste. Tako zvuk koriste za stvaranje ili pozivanje jata, dozivanje partnera, plašenje ili upozoravanje na neprijatelja. Mnogim podvodnim ribolovcima je poznato glasanje kavale kada je u opasnosti ili drugim jedinkama signalizira na opasnost. Zvuk koji tada proizvodi čuje se kao kuckanje u drvo, a proizvodi ih u ušnim kanalima uz pomoć slušnih kamenčića – otolita. Podvodni ribolovci bi trebali voditi računa kako zvukovi koje ispuštamo nisu prirodni zvukovi iz podmorja i ribama one signaliziraju opasnost.
Organ sluha služi za osjet ravnoteže, ubrzanja i za sami sluh. Riba ima unutrašnje uho u obliku labirinta. Najvažniji mehanizam u području zvuka i vibracija kod riba je bočna pruga. Bočnu prugu čine osjetne ćelije neuromasti s osjetnim dlačicama, koje strše u želatinoznoj kupoli koja se pomiče pokretima vode. Pomoću njih riba registrira strujanje vode uzrokovano drugim organizmima. Uloga bočne pruge je da procjeni snagu, pravac vodenog toka ili vala, izbjegavanje prepreka i hvatanje plijena. Dakle, riba koja pliva u jatu koristi bočnu prugu koja joj osigurava praćenje kretanja drugih riba u jatu i ne postoji mogućnost da se ribe u jatu sudare. Isto tako, osjećaj vibracija vode u okolini ribe koriste kod zapažanja plijena, osjećaju svoje povratne vibracije od prepreka ili opasnosti od drugih, što uključuje podvodne ribolovce.  Ovaj osjećaj je toliko razvijen da mogu odrediti ako vibracija dolazi od prijateljskog organizma ili neprijatelja, kao da li je vibracija poželjna, sigurna ili alarmantna.
Njuh i okus


Ribe od rupe bolje njuše

Njuh ribe je vrlo razvijen i miris u moru mnoge ribe mogu pratiti kao što to čine druge životinje. Riba ima dvije nozdrve se sa svake strane iza nosnog otvora i to joj daje bolji osjećaj za praćenje mirisa. Postoje prednji i stražnji nosni otvori, tako da na prednje voda ulazi, a na stražnje izlazi. Takav položaj osigurava da protok vode stalno cirkulira kroz nosnicu. Osjet mirisa ribe koriste za traženje hrane i prepoznavanje spola svoje vrste. Osjetila za miris su receptori koji su osjetljivi na pojedine kemijske tvari – kemoreceptori. Ovdje se otvara velika dilema za podvodne ribolovce u pitanju kako i da li riba osjeti miris podvodnog ribolovca, opreme, šampona pomoću kojeg smo obukli odijelo ili koječega drugog vjerojatno znanost može dokazati, a za nas će to za sada ostati velika enigma. Osjetila za okus nalaze se na ustima i ždrijelu ili kod trlje i tabinje na brkovima izvan tijela, a mogu biti i na cijelom tijelu. Neke ribe imaju na glavi senzorne pore kojima otkrivaju hranu u okolini.
Iskorištavanje mana riba
Namjera svakog podvodnog ribolovca je iskoristiti mane svoje lovine. Primjerice, ako je neki lubin svojom bočnom linijom osjetio neke pokrete u daljini, to ga je zasigurno zaintrigiralo jer je po prirodi znatiželjan. Ako je taj pokret za njega prepoznatljiv kao okomiti uron prema dnu podvodnog ribolovca on će nestati u trenu. Dakle, uron, prikradanje ili pozicioniranje na dnu mora biti polagano i po mogućnosti iz nekog zaklona. Slabosti koje koristimo u lovu lubina su njegov instinkt grabežljivca, znatiželja i obrana svog teritorija, koji je kod lubina jako razvijen. Taj naš pokret ga privlači kao da se radi o jatu riba ili u doba parenja mu daje nadu da se radi o jatu lubina koji prate neku ženku spremnu za parenje. Kako je lubin naš pokret osjetio, ali nije vidio o čemu se radi i koji ga nije asocirao na opasnost, započinje približavanje. U kretanju prema vama ne može koristiti prepoznavanje vibracija s bočnom linijom jer se približava izravno glavom prema vama, ali napinje sva svoja čula, okusa, njuha, zvuka i vida. Lubin kao i mnoge ribe imaju bolji monokularan vid, krećući se glavom prema vama, pored kratkovidnosti ne vidi dobro. Približava se na udaljenost za koju ocjeni da je siguran i kako bi vas bolje vidio okreće se na stranu. Tada vam je pokazao sve svoje slabosti i to je trenutak kada morate okinuti iz podvodne puške na lovinu. Ovo bi bio školski primjer za ovu ribu, a zapamtimo kako svaka vrsta ribe ima drugačiji obrazac ponašanja, navika, strahova i opasnosti usađenih u svojoj memoriji.
Svaka riba u cilju svoje sigurnosti i načina života bira obitavalište. Kirnja bira tamne zaklone i labirinte, škarpina se mimikrijom skriva na kamenu, a zubatac srebrno plavom bojom caruje u modrini. Nadamo se da će ova tema potaknuti mnoge rasprave, nova iskustva i neke nove zaključke koje će nam pomoći za uspješniji podvodni ribolov."


smexy

Broj poruka : 82
Godina : 30
Lokacija : Beograd
Datum upisa : 12.08.2012

Pogledaj profil korisnika

Nazad na vrh Ići dole

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu